DevClub ukratko

U izdanju za oktobar 2020 u Glasniku, magazinu Privredne Komore Crne Gore, objavljen je intervju u kojem smo predstavili DevClub i naše aktivnosti.

Status programera u Crnoj Gori se u posljednjim godinama nije toliko značajno promijenio na bolje kao u nekim državama u našem okruženju. Primarni razlog za to je što još uvijek nije bilo nekih većih stranih investicija u ovom sektoru kod nas, pa samim tim ni jače konkurencije. Broj programera i drugih IT stručnjaka koji rade u Crnoj Gori na razvoju softvera je po našim procjenama između 600-700, što je nedovoljno da bi se neke veće inostrane kompanije zainteresovale za naše tržište, kazao je u intervjuu Glasniku Privredne komore Crne Gore Dragan Čabarkapa, lider zajednice programera DevClub.

Glasnik: Predstavite našim čitaocima DevClub, članove koje okuplja i motive koji su ih vodili prilikom osnivanja. Šta su vaše misija i vizija?

Crna Gora je mala zemlja i po teritoriji i po broju stanovnika. To nas donekle u pogledu razvoja ograničava jer ne možemo da računamo na pogodnosti ekonomije skaliranja unutar našeg sistema. Međutim, to što smo mali je i naša potencijalna prednost u ovom vremenu brzih promjena na globalnom nivou. Nažalost, mi tu potencijalnu prednost ne koristimo jer način na koji trenutno radimo je dijametralno suprotan od onoga kako bi trebali da radimo. To važi i za pojedince a i za naše kompanije.

Svi smo u nekom strahu, grču, učaureni, opasani bedemima da nam neko ne ukrade taj mali uspjeh i rezultat koji smo do sada ostvarili ne shvatajući da na taj način sami sebe uskraćujemo mnogo većih uspjeha. Radimo sve sami, izbjegavamo saradnju, ne dijelimo znanje, informacije, niti prilike jer niko ih ne dijeli sa nama. Fokusirani smo na lokalno i ne razmišljamo o globalnom. U vremenu kad se globalni privredni ekosistemi takmiče mi još mislimo da se igra po pravilima 1 na 1.

Nije slučajno što nam je obrazac ponašanja takav kakav je. To je rezultat događanja i odrastanja na ovim prostorima. Međutim da bi bili svjesni njegovih nedostataka moramo znati i za njegove alternative. Nama koji smo imali prilike da se edukujemo, radimo i usavršavamo se kroz saradnju sa klijentima u razvijenim zemljama ti alternativni načini ponašanja i njihove prednosti brzo postanu očigledne ali za njihovo usvajanje treba vremena i aktivnog rada čak i onda kad nema očiglednih benefita kao nagrade.

Te alternativne načine ponašanja karakterišu saradnja, transparentnost, dijeljenje znanja i informacija, otvorena komunikacija, međusobno uvažavanje, usvajanje najboljih praksi na globalnom nivou, poboljšanje uslova rada, međusobna sinhronizacija i usklađenost. Promocija ovih aspekata u radu je misija DevClub zajednice IT stručnjaka. A naša vizija je da svojim idejama i znanjem u razvoju i primjeni IT rješenja pomognemo da Crna Gora do 2030 godine bude kao Estonija.

Naše prvo okupljanje bilo je u aprilu 2019, tako da DevClub praktično postoji godinu i po dana. U prethodnom periodu, dijelom okarakterisanim i pandemijom covid19, uspjeli smo da skupimo na jednom mjestu više od 500 članova. Većina naših članova su programeri ali ima dosta IT stručnjaka drugih profila kao i ljudi koji su svojim angažovanjem aktivno povezani sa IT sektorom kao što su profesori na IT fakultetima, predstavnici nadležnih institucija i međunarodnih organizacija.

Glasnik: Upoznajte nas sa aktivnostima koje ste realizovali kao zajednica programera. Gdje ste nailazili na podršku, a gdje na barijere?

U prethodnom periodu primarni cilj nam je bio okupiti što veći broj ljudi koji rade u IT sektoru na jednom mjestu kako bi poboljšali protok informacija i povećali mogućnost realizacija različitih saradnji. Glavni način na koji smo to postigli i realizovali u periodu do početka covid19 pandemije je kroz organizaciju više od 20 edukativnih događaja visokog kvaliteta na aktuelne teme u domenu razvoju softvera na kojima je bilo ukupno 600 učesnika. Dolaskom pandemije naša okupljanja su prekinuta ali ne i aktivnosti.

U aprilu ove godine u partnerstvu sa UNDP i kao jedan od dva koorganizatora uspješno smo realizovali Coronathon hakaton koji je za temu imao kreiranje digitalnih rješenja za borbu sa efektima pandemije. Ujedno ovo je i najveći hakaton ikad održan u CG, preko 100 prijava, sa fondom nagrada 13k eura i dodatnim finansiranjem nakon hakatona u iznosu od 50k eura za najbolja rješenja. Tokom trajanja samog hakatona DevClub online zajednica je bila domaćin i glavni kanal za komunikaciju svim mentorima i takmičarima.

U maju ove godine učestovali smo u definisanju predloga za strategiju digitalne transformacije Crne Gore u periodu 2021-2025. U dokumentu koji je dostupan na adresi https://bit.ly/strategija-2021-2025 kao zajednica smo identifikovali tri prioriteta na kojima u narednom periodu kao društvo treba da se fokusiramo: izgradnja ljudskih resursa kroz masovnu edukaciju u digitalnim zanimanjima, privlačenje ljudskih resursa iz regiona i svijeta kroz pametno pozicioniranje, kao i izgradnju modernih institucija zasnovanih na digitalnim servisima. Za realizaciju svakog od ovih prioriteta takođe smo definisali niz konkretnih mjera i indikatora za praćenje njihovog ostvarenja.

Kroz direktnu saradnju sa Ministarstvom nauke na sastanku održanom u maju smo inicirali aktivnosti na uspostavljanju saradnje sa jednim od globalnih lidera u procesuiranju bezgotovinskih plaćanja. Radna grupa u kojoj smo mi dio, ali najveći dio posla odrađuju drugi članovi, za sada uspješno vodi pregovore. Procedura je u toku i ukoliko se to partnerstvo ostvari za šta u ovom trenutku postoje realne šanse, preduzetnici i inovativne kompanije iz Crne Gore će imati direktan priključak na najbolju svjetsku infrastrukturu u ovoj oblasti. Na tom partnerstvu u budućnosti ćemo moći mnogo lakše da baziramo i gradimo imidž Crne Gore kao globalne destinacije za razvoj IT biznisa.

Dodatno, učestvovali smo u definisanju seta zakona za podsticaje inovacionim djelatnostima. Obezbijedili smo da freelanceri po prvi put budu prepoznati u našem zakonodavstvu i da kao akteri u inovacijama imaju poreske podsticaje kao i drugi privredni subjekti. Sugerisali smo izmjene u programu grantova za inovativne projekte sa većim fokusom na startup projekte. Pokrenuli smo diskusiju u smjeru reforme tradicionalnih programa edukacije kao i kreiranje neformalnih programa edukacije koje su zatim prerasle u inicijativu za kreiranje IT akademije. Čak smo pomenuti u trećem paketu ekonomskih mjera iako se sa nekim mjerama u njemu ne slažemo.

Povezali smo se kroz različite tehnoški specijalizovane grupe sa programerskim zajednicama u regionu. Već imamo kroz AWS korisničku grupu u Crnoj Gori realizovanu saradnju sa svim sličnim programerskim zajednicama u regionu bivše Jugoslavije. Kroz istu zajednicu i direktan kontakt sa predstavnicima kompanije Amazon Web Services za naše tržište. Takođe, imamo odlične kontakte sa našim prijateljima u Srbiji kao i sa našim stručnjacima u inostranstvu. Tako da polako razbijamo predrasude da smo svi mi programeri introvertni.

I da od jula mjeseca dio smo jedne mnogo lijepe priče i inicijative koja za cilj ima udruživanje snaga u crnogorskom IT sektoru. Ali o tome ćemo pričati više nekom drugom prilikom.

Svi naši rezultati u prethodnom periodu ostvareni su sa ukupnim budžetom od pet hiljada eura (da dobro ste pročitali) i značajnim volonterskim doprinosom (po našoj procjeni u vrijednosti pedeset hiljada eura) primarno od strane par pojedinaca.

Sve naše rezultate u prethodnom periodu ne bi ostvarili da nismo imali podršku naših partnera: primarno od Ministarstva nauke, koje nam je omogućilo pomenute finansijske resurse i bilo tu da sasluša i uvaži sve naše predloge. M:tel digitalna fabrika je mjesto okupljanja za sve naše događaje pa je praktično naša druga kuća u kojoj smo kad nismo na Slack-u. U posljednje vrijeme značajan partner nam je i UNDP koji prepoznaje kvalitet naših ideja i daje im krila pa ćete uskoro imati prilike da ih vidite u letu. Barijera je bilo, najčešće onih gdje ne uspijemo da ostvarimo komunikaciju sa nadležnim institucijama jer imaju neka važnija posla, bar tako pretpostavljamo. U svakom slučaju, ne osvrćemo se na barijere mnogo, samo ih preskačemo.

Glasnik: Ocijenite položaj programera u Crnoj Gori. Prema Vašim saznanjima, koliko se naših ljudi bavi ovim poslom i da li su više orijentisani ka inostranstvu ili poslovima u Crnoj Gori?

Programeri i ostali IT stručnjaci u Crnoj Gori imaju relativno bolji status po pitanju primanja i uslova rada u odnosu na neke druge takođe značajne struke, prevashodno zbog globalne potražnje za kadrovima ovog profila. Međutim, njihov status u Crnoj Gori se u poslednjim godinama nije toliko značajno promijenio na bolje kao u nekim državama u našem okruženju. Primarni razlog za to je što još uvijek nije bilo nekih većih stranih investicija u ovom sektoru kod nas pa samim tim ni jače konkurencije. Broj programera i drugih IT stručnjaka koji rade u Crnoj Gori na razvoju softvera je po našim procjenama između 600-700, što je nedovoljno da bi se neke veće inostrane kompanije zainteresovale za naše tržište.

Programeri koji rade za inostrano tržište kao i lokalne IT kompanije koje su se strateški opredijelile za nastup na inostranim tržištima imaju mnogo bolje rezultate i veće benefite po pravilu od onih koji rade za lokalno tržište, uz neke izuzetke. Međutim mali je broj programera koji rade individualno za inostrano tržište u poređenju sa ostalima (procjena 50). Pretežno su to programeri sa značajnim iskustvom u više oblasti, mada i tu postoje odstupanja. Što se tiče brojki naša procjena je da se trenutno nešto više od 50% prometa tj. 30 miliona eura u IT sektoru generiše kroz angažmane sa inostranstvom za šta su u skoro 100% iznosu odgovorne lokalne kompanije.

Glasnik: Kakvim ocjenjujete crnogorski poslovni ambijent za bavljenje programiranjem? Šta je, po Vašem mišljenju, neophodno uraditi kako bi se on unapredio? Nedavno ste komentarisali određena unapređenja zakonske regulative u tom pravcu. O čemu je riječ? Da li se u budućnosti može IT sektor može razmatrati kao zamajac ekonomskog razvoja naše zemlje?

Crnogorski poslovni ambijent za bavljenje programiranjem trenutno je isto onoliko dobar ili loš kao i za sva ostala zanimanja. Ono što je prednost programiranja i ostalih digitalnih zanimanja je što određeni uslovi lokalnog tržišta nemaju toliki uticaj zbog mogućnosti rada na daljinu za inostrane klijente. I pored svega toga stanje na tržištu kad se uporedimo sa državama regiona nije zadovoljavajuće.

U 2019 godine naš IT sektor softverskih usluga je imao nešto više od 60 miliona prihoda. Nešto oko 50% ovih prihoda je ostvareno po osnovu izvoza IT usluga. Radi poređenja, Srbija sa 11 puta većom populacijom ima 1.2 milijarde eura izvoza IT usluga u 2019 (približno 40 puta veći izvoz). Makedonija sa 3 puta većom populacijom ima 190 miliona vrijedan izvoz IT usluga u 2019 (približno 7 puta veći). Sa Hrvatskom koja je lider u regionu i nema potrebe da se poredimo.

Ovi podaci pokazuju da zaostajemo za regionom. Nažalost, ovakvo stanje je posljedica našeg nečinjenja u prethodnom periodu. Zato je ovo sada bila posljednja prilika da sa zakonskim izmjenama i podsticajima učinimo nešto kako bi smo ovaj sektor dodatno osnažili i potencijalno učinili novim generatorom vrijednosti u našem ekonomskom sistemu. Određene mjere u novim zakonima, koji su nedavno usvojeni, podstiču kompanije da ulažu više u inovacije. Takođe, određene poreske olakšice ohrabruju inovativne preduzetnike da rizikuju i usude se da realizuju svoje poduhvate.

Sa zakonima o podsticajima inovativnim djelatnostima konačno stvaramo preduslove da inovatori i inovacije dobiju onaj značaj koji zaslužuju jer bez njih nema ni razvoja naše ekonomije. Ovo je veliki korak u pravom smjeru, ali da bi smo došli do krajnjeg cilja, a to je da pristignemo zemlje u regionu a onda i one kao što je Estonija, trebaće nam još džinovskih koraka i nestandardnih mjera. Neke od njih su: ubrzana reforma u obrazovanju za IT sektor, bolja platna infrastruktura za mikrotransakcije, mjere za privlačenje digitalnih nomada i efikasnije institucije. Realizovati sve ove mjere će biti teško, ali je neophodno ako hoćemo da budemo u društvu najboljih.

Glasnik: DevClub je inicirao istraživanje sa Privrednom komorom o deficitarnim zanimanjima u IT sektoru. U čemu je njegov značaj i da li su Vas iznenadili rezultati? Molimo da ih prokomentarišete.

Već neko vrijeme na različitim okupljanjima, okruglim stolovima, direktnim razgovorima se ponavlja priča da postoji problem sa zapošljavanjem u IT kompanijama. Sa druge strane obrazovne institucije i državne institucije u oblasti zapošljavanja ne prepoznaju značaj problema i ne rade skoro ništa po pitanju ublažavanja ili rješavanja ovog nesklada na tržištu. Ostavljeno je kompanijama da se same snalaze i da ulažu svoja sredstva u različite programe bazične edukacije. Dodatno, više programa podrške zapošljavanju je u toku ili predviđeno u narednom periodu koji uopšte ne uzimaju u obzir digitalna zanimanja jer nisu definisana kao deficitarna od strane naših institucija.

Kako bi preduprijedili dalje prebacivanje odgovornosti, a takođe i utvrdili egzaktno stanje na tržištu rada po ovom pitanju inicirali smo istraživanje o deficitarnim zanimanjima u IT sektoru i dobili rezultati koji nas nisu iznenadili, ali možda jesu druge. Rezultati pokazuju da postoji relativno velika potražnja za kvalifikovanim IT stručnjacima i da trenutni obrazovni sistem ne generiše dovoljno kadrova sa odgovarajućim vještinama. Ohrabruje spremnost za ulaganjima u edukaciju kadrova koju su iskazali menadžeri IT kompanija. Jedno interesantno zapažanje je da zaposleni imaju širi i moderniji spektar vještina u kojima bi se rado edukovali u poređenju sa spektrom vještina koji poslodavci trenutno traže - što se može objasniti time da se zaposleni fokusiraju na budućnost dok poslodavci na sadašnjost.

Nadamo se da će ovo istraživanje biti podsticaj nadležnim institucijama da prilagode programe podrške zapošljavanju kako bi IT zanimanja bila predmet podsticaja. Takođe, nadamo se da će obrazovne institucije početi da unapređuju svoje edukativne programe kako bi nesklad između vještina steknutih tokom studija i vještina koje se traže na tržištu rada bio što manji u budućnosti. I na kraju da ćemo u skorijoj budućnosti uložiti malo više sredstava kao društvo da bi promovisali IT zanimanja budućim studentima umjesto nekih drugih sa manjim potencijalnom u budućnosti.

Glasnik: Digitalna transformacija je sintagma koja se često čuje u razvojnim planovima ekonomije Crne Gore. U kojoj mjeri su naše kompanije spremne za ovu veoma važnu promjenu i vidite li u tome priliku za veću uposlenost crnogorskih programera?

Uposlenost crnogorskih programera trenutno nije problem jer u ovoj branši trenutno nema posao jedino onaj koji ga ne želi, ali tačno je da se može očekivati da proces digitalne transformacije bude generator novih radnih mjesta u lokalnim IT firmama.

Što se tiče sintagme digitalne transformacije čini mi se da malo ko izvan IT sektora razumije šta ona podrazumijeva. Upravo iz tog razloga smatram da proces digitalne transformacije neće tako lako ići sve dok se neke bazične stvari prvo ne regulišu. Tu mislim primarno na razumijevanje vlasnika i menadžera u našim lokalnim kompanijama koje su prednosti digitalizacije i šta ona sve zahtijeva. Predefinisane procedure i plansko poslovanje je preduslov za digitalizaciju. Kod ad hoc pristupa koji je čest slučaj kod nas digitalizacija nije primjenljiva ili nema maksimalnu upotrebnu vrijednost.

Motor procesa digitalne transformacije u narednom periodu moraju da budu državne institucije. Ukoliko institucije i druga infrastruktura na koju se privredni sektor oslanja nije digitalizovana, onda ni sama digitalna transformacija kompanija neće generisati maksimalan potencijal.

Dio naših IT kompanija je već spreman da realizuje rješenja u sklopu procesa digitalne transformacije, tu prevashodno mislim na kompanije koje već posluju sa inostranim tržištem koje zahtijeva visoke standarda kvaliteta. Mada očekujem da će u dosta slučajeva za standardizovane potrebe biti upotrijebljena već gotova softverska rješenja inostranih kompanija što nam možda sa stanovišta razvoja lokalnog IT sektora možda i nije najbolji razvoj situacije.

Glasnik: Kakvi su vaši planovi za buduće aktivnosti/projekte?

U narednom periodu nastavljamo sa našim aktivnostima koje imaju za cilj podsticanje komunikacije i saradnje između svih aktera u zajednici. Nedavno smo pokrenuli naš online žurnal. Bilten koji donosi pregled interesantnih vijesti iz naše zajednice. Uskoro uz podršku UNDP pokrećemo video podkast gdje ćemo kroz razgovore sa predstavnicima lokalnog IT sektora i našim stručnjacima u inostranstvu obrađivati aktuelne teme od značaja za lokalnu scenu.

Zbog efekata pandemije na našu ekonomiju realno je očekivati u narednom periodu da naši mladi, sadašnji studenti i srednjoškolci, imaju manje mogućnosti za zapošljavanje. U takvom razvoju situacije neophodno je da budu pripremljeni i da razmotre i potencijalne alternative. Jedna od alternativa je da se već sada fokusiraju na digitalna zanimanja gdje mogu biti konkurentni na inostranom tržištu a sve to radeći od kuće. Promocija ovih zanimanja i pomoć u izgradnji vještina neophodnih da bi neko bio freelancer je upravo fokus našeg sljedećeg projekta koji realizujemo u saradnji sa UNDP. Takođe, se nadamo da ćemo ovaj način uticati na smanjenje odliva mozgova u budućnosti.

U narednom periodu edukacija i usavršavanje onih koji su već u IT vodama ostaje i dalje naš primarni fokus. Početkom naredne godine organizujemo kurs za realizaciju modernih softverskih rješenja po principu otvorenih podataka a baziranih na cloud computing tehnologijama. Kroz različite praktične projekte, realizovaćemo protitpove servisa budućih digitalno transformisanih institucija. Ukratko, veoma aktivan period je pred nama. Treba nam pomoć na realizaciji svih ideja, pa ukoliko ste zainteresovani za saradnju naša vrata su otvorena.